Newsletter 02 2013

Sep 23, 2013 | Newsletters

Sostenibilidat / Durabilidat

 

Kerido kliente,220px-Compost-dirt

Tin un konsepto ku den e tempu/era nobo akí ta wòrdu komentá i diskutí ku ta hopi importante. Nos ta referí aki na e konsepto “sostenibilidat/durabilidat”.

Si nos tuma tempu pa analisá e konsepto ei nos ta yega na komprondé ku bèrdat, awor sí nos tin ku tene kuenta ku kada akshon ku nos tuma.

Esei pa motibu ku kada akshon konsiente òf no-konsiente tin su konsekuensia. Anto e konsekuensia sigur ta, ku nos generashonnan ku ta bini tin ku karga kuné.

Den kuadro di sostenibilidat/durabilidat tin diferente área ku ta di atenshon. Manera:

  • Aire
  • Awa
  • Suela/tera
  • Energia etc.

Den nos promé newsletter nos a para ketu na e konsekuensia di e.o. di mas kloro i fluoride den awa dushi. Nos kier enfatisá hasta nos awa pa baña. No lubidá ku nos órgano di mas grandi ta nos kueru. (Tuma nota di e artíkulo athunto tokante di investigashon di kloro den awa.)Si nos uni tur e áreanan akí nos por konkluí ku ta netamente e manera ku nos ta trata nos Mama Tera ta determiná si nos akshonnan ta akshonnan sostenibel si òf nò. Den mesun rosea nos por komprondé ku manera nos trata nos awa, suela, aire etc, asina nos eksistensia na mundu ta keda determiná. Pues nos salú ta inherente na nos komportashon pa ku Mama Tera.

Awe nos ke para ketu na loke nos ta planta i kon nos ta planta pa nos kome.

Si nos realisá bon e loke nos a splika ariba, nos ta komprondé ku ta e bida ku tin den nos suela ta determiná ku kiko nos ta alimentá nos mes. Si den suela tin bida den nos kultivo tambe tin bida.

Si tin kímiko i supstansianan manera pestisida den nos suela, nos ta haña esei den nos kurpa ora nos kome e kultivonan ei. Dje otro banda uso di e supstansianan ei ta pèrkurá ku poko poko pero sigur nos suela i nos awa den suela ta kontaminá i despues no por planta mas riba dje.

Nashonnan Uní a informá ku tin 168 pais ku tin problema ku suela ku a bira desierto i ku kalidat di suela ta bai atras (Ñapa 27 aprel 2013). Ya nan no por planta mas riba nan. Ta keda bisá ku e motibunan di e debakel akí ta:

  • Agrikultura intensivo òf mal maneho di awa
  • Influensia klimatológiko manera sekura i ku planeta Tera ta bira mas kayente

E loke ku mester wòrdu bisá ta ku ta polushon i kontaminashon ta kousando tur e problemanan akí. Polushon di e.o. nos aire, nos awa i nos suela, etc.

Ta bon pa nos ta realisá ku ta kumbiní nos traha den aliansa ku nos suela, nos Mama Tera, i no trata di kontrolá i dominá naturalesa manera nos ta haña ta bon.

Ku un aserkamentu orgániko i/òf biológiko, nos ta duna un kontribushon na nos suela. E ora ei nos ta kome for di dje, pero nos ta trata lo máksimo pa pone bèk loke nos ta saka for di dje i asina mantené un balansa.

Ku uso di e teknologia di EM nos ta trata pa mantené e balansa natural dor di hasi uso di mikro-organismo efektivo. E.o nos ta:

  • Resiklá sobrá di kushina
  • Purifiká i revitalisá awa dushi
  • Resiklá awa di tanki séptiko i mantené veiver salú
  • Mantené nos kas den un ambiente regenerativo, sin holó desagradabel
  • Añadí mikro-organismo na nos suela pa trese un balansa regenerativo
  • Añadí anti-oksidante, vitamina, enzima i elemento di rasko na suela
  • Neutralisá radiashon (elektrosmog) di e.o. kòmpiuter, telefòn, televishon, I-pad etc.
  • Stimulá sirkulashon di sanger i añadí anti-oksidante
  • Mantené nos bestianan i matanan salú

Pa mas informashon bishitá nos página wèp bou di EM-Products.

Atentamente bo sirbidó,

Sandovar