Newsletter 05 2013

Dec 16, 2013 | Newsletters

Salubridat

 

Kerido kliente,

Meta prinsipal pa publiká nos notisiero/noti-ambiente ta pa kontribuí na un konsenshi nobo den e Era Nobo. Kada un tópiko ku nos relatá ta di suma importansia pa nos salú i nos medioambiente; teniendo en kuenta e generashonnan ku ta bini.

Awe nos ta papia tokante di salubridat.
Pa e delaster dékadanan a sali for di e punto di bista ku mester desaroyá métodonan pa kura hende, konsiderando ku ta algu di pafó ta afektá hende .
Esei ta enserá ku pa gran parti a aseptá e konsepto ku si hende ta sinti malu tin algu ku mester kombatí, referiendo na un síntoma ku a keda detektá.
Mayoria bia ta papia di un òf mas bakteria òf vírus ku ta afektá e hende i kousa malesa.
E sistema konvenshonal akí a duna un aporte supstansial na salubridat di humanidat te ku aworakí.

Masha poko bia ta buska pa sa kiko tin tras di e síntoma, kiko ta kousa e síntoma, e kousa real di e malesa. Es desir atendé ku e kousa i no ku e síntoma.High Medical Cost

Loke tabata pinta na horizonte i ku awor mas hende ta konsiente di dje, ta ku aplikashon di e manera konvenshonal só no ta adekuá i tambe ku e la bira impagabel.
Awendia hopi hende ta afektá ku malesa i diferente tipo di “malesa nobo” ta kue tereno. Un di e motibunan  prinsipal ta ku hende ta alimentá su mes ku kuminda pober na nutrishon i kontaminá ku pestisida.

Salubridat di awendia a bira un problema serio pa tur komunidat na mundu. Aki na Kòrsou mes nos ta mira ku remedi, hospital, dòkter i seguro di malesa ta hopi karu. Ta señalnan ku ta inspirá un kambio den aserkamentu di salubridat.

E sistema konvenshonal a desaroyá demasiado den direkshon di uso di kímiko artifisial. Uso di e.o. antibiótika sintétiko i remedinan di laboratorio a debilitá hende su sistema di imunidat konsiderablemente.
Di e otro banda e sistema di bida modèrno (uso di  kloro, kreolin, habon, flit, elektrónika etc.) i e sistema mekániko di kultivá alimentu (uso di fertilisante artifisial i pestisida), a kontribuí na kontaminashon di nos medioambiente ku tambe tin efekto riba ser humano.
Ta un lástima ku te ainda e sistema konvenshonal ta insistí den kombatí síntoma.

alternative medicine herbsFor di siglo 19 Albert Einstein a kompartí ku nos no por solushoná un problema ku e mesun manera di pensa ku nos a krea e problema.

Di e otro banda hende su interes pa aserká malesa di un otro forma, a lanta fuerte.
Uso di yerba ta bolbe kai na atenshon di nos hendenan. Tin diferente hende ku aki na Kòrsou ta promové uso di yerba, e.o. Orlando Clemencia, Reinald Leito, Dinah Veeris i   otronan.

E sistema di medisina konvenshonal, e sistema di Supreshon, tin e karakterístikanan abou menshoná:

  • Síntomanan ta keda kombatí (na lugá di sana e kousa)
  • Malesa ta wòrdu tratá ku remedi sintétiko i operashon kirúrgiko
  • E sistema di imunidat ta wòrdu aplastá
  • Gastu médiko ta haltu

Den e Era Nobo ta kumbiní nos atendé ku salubridat di otro forma. Nos ta yama e sistema: Regenerashon i e  karakterístikanan( wak aki bou) ta distinto:

  • Atendé ku e kousa di e enfermedatHEALTH 2
  • Tratamentu médiko integral
  • Alimentu saludabel, yerba i vitamina
  • E sistema di imunidat ta wòrdu fortalesé
  • Salubridat preventivo
  • Gastu médiko ta abou

Nos ta sugerí tur nos klientenan pa integrá i apliká e sistema regenerativo di atendé ku malesa (desbalansa).
Ta bon pa tene kuenta ku e kurpa humano ta wòrdu dirigí pa e.o. e mente pero tambe e kurason. Pues mas konsiente i balansá e mente i kurason ta, mas salú e ser humano ta.

Ta ora pa skucha e kurason mas tantu i mengua e dominio di uso di kabes i intelekto.

Ta netamente e sistema regenerativo akí EM ta para pe. E mikro-organismonan efektivo tin e kapasidat di kambia un ambiente degenerativo pa un ambiente regenerativo.  Ta produktonan natural. No ta importá den kual ambiente nos aplik’é.

Doctor-of-the-Future-Prevents-and-Cures-Disease-with-Nutrition-Si nos aplik’é riba e kurpa humano e ta duna resultado positivo pa kambio general. E no ta funshoná pa un síntoma só. Ta hinter e kurpa ta benefisiá pa motibu di e kapasidat dje anti-oksidantenan, vitamina i enzíma.
Si nos aplik’é den nos ambiente e hende tambe ta benefisiá di dje. Un ambiente regenerativo ta trese trankilidat, harmonia, energia, klaridat etc.
Si nos aplik’é den nos awa, tur ku bebe e awa (suela, mata, hende, bestia etc) ta benefisiá pa motibu di e kapasidat regenerativo.

Meskos ta si aplik’é kontra di radiashon. Esaki ta un di e problemanan hopi serio awendia, ku hende no ta tuma nota di dje. Ta hopi hende ta sufri di e efektonan di radiashon sin ku nan mes sa. Trahando ku aparatonan elektróniko (e.o. kòmpiuter, selular, I-phone, I-pad, televishon) nan no ta drumi bon, tin doló di kabes, tumor, kanser, wowo seku òf ku ta pika.

Nos ta lubidá hopi bia ku nos mester mira e hende for di e perspektiva holístiko.
Ta tur kos rònt di e hende tin influensha riba dje i e tin influensha riba nan. Dependé kon e ta interaktá i protehá su mes. Ta dependé di su sistema di imunidat òf resistensha, ku e ta keda afektá sí òf nò.

Teknologia di EM ta ofresé produkto i instrukshon pa planta kultivo nutritivo i balansá. Manera EM-1, Microferm, EM-5, Vulkamin, Mineralnan di klei, Bokashi, Hèmber di Bokashi, Mestbest etc,

Pa revitalisá i purifiká awa, EM tin EM-X serámika. Pa resiklá awa tin Microferm i EM Serámika.

Pa medioambiente i limpiesa di kas tin Microferm, balanan di klei EM, Wipe & Clean, habon EM.

Pa salú personal EM ta ofresé EM-X Gold frisdrank, EM-X Gold Sea Salt, Salfi di EM, EM X armbant i EM X steker.

Ora Prof. Dr. Teruo Higa a deskubrí i desaroyá EM, el a bisa ku awor no tin mester di gastunan haltu pa salubridat mas ni tampoko tin mester di tin hamber na mundu. Tur esei pasobra EM ta ofresé mehorashon supstansial den tur e áreanan menshoná si humanidat kier kambia den e Era Nobo.

Pa mas informashon i mas produkto bishitá nos página wèp  www.hummingbirdfeather.com bou di e kategoria EM products.

Atentamente bo sirbidó,

Sandovar